Home Voćarstvo Najbolje sorte groždja za proizvodnju vina

Najbolje sorte groždja za proizvodnju vina

by admin

Pri uzgoju groždja za proizvodnju vina mora se voditi računa o dosta razliitih faktora. Na kvalitet grožđa i prerađevina od grožđa uticaj imaju: sorta groždja, klima, agrotehničke mere, sistem gajenja, lozna podloga…

Ipak, sorte groždja su osnovni faktor, pa su tako poznate razne sorte i kategorije i njihovi uticaji na kvalitet proizvoda.

Za vinske sorte, osnovni faktori kvaliteta su sadržaj šećera i kiselina u grožđanom soku, količina aromatičnih materija, a važan je i sadržaj ostalih materija ali ipak nije odlučujući. Kod stonih sorti, groždje ima primenu u svežem obliku, i tu su faktori za ocenu kvaliteta drugačiji.

Osim navedenih činjenica, na kvalitet koji će vino imati uticaj imaju i izgled i krupnoća grozda i bobice, boja, gustina grozdova, kompaktnost mesa, topljivost pokožice, semenke i tako dalje.

Biranje sorti groždja treba da zavisi i od tržišta kome je namenjeno jer su ukusi potrošača različiti: Nekima više prijaju aromatičnije sorte, drugima one neutralne.

Važno je znati i daklimatski uslovi utiču na kvalitet groždja i vina. Hidrološke osobine, osvetljenost, temperature jako utiču na krajnji proizvod. Često ista sorta gajena u drugačijim klimatskim pojasevima daje potpuno drugačiji kvalitet i prinos.

Zemljište je jedan od značajnijih faktora pri uzgoju jer je osnovni izvor hranljivih materija i vode.

Povoljnija su zemljišta lakšeg mehaničkog sastava u odnosu na tešku zemlju. Poznato je da peskovita zemljišta pozitivno utiču na kvalitet groždja, posebno ako ga gajimo za belo vino.

Tamnije tlo je povoljnije za crne sorte i crno vino, dok će zemlja crvene obojenosti imati poseban uticaj na obojenost sorti i vina.

Na kraju, i agrotehničke mere kao što zrela ili zelena rezidba, đubrenje, navodnjavanje, zaštita od bolesti i štetočina, imaju poseban uticaj. Vino će biti sa većim sadržajem šećera ako se gaje niski uzgojni oblici u toplijim predelima.

Ako se dogodi preobiman prinos, to obavezno dovodi do pada kvaliteta grožđa i vina. Upotreba odredjenih koncentracija makro i mikro elemenata, takodje direktno utiče na kvalitet grožđa. Posebno je značajan uticaj azota, kalijuma i fosfora, bora, cinka, mangana, molibdena i bakra.

Grožđe koje će se primenjivati za proizvodnju vrhunskih vina treba da se bere kada sadrži 22% šećera i 6-8 g po litru ukupnih kiselina. S druge strane, grožde namenjeno za stona vina, treba da ima oko 18% šećera i 5-8 g/l kiselina.

Uzgoj vinove loze je uspešan u svim područjima gde nema opasnosti od oštećenja od mraza. Vinske sorte uspevaju u pojasu od 30 do 50 stepeni severne geografske širine i između 30 i 40 stepeni južne geografske širine. Idealna klima za vinske sorte je topla i suva pa će se uzgajivači manje susretati sa bolestima, a fotosinteza će biti maksimalna.

Sorte

Postoji od 5000 do 6000 sorti groždja koje se gaje u umereno kontinentalnoj klimi. Na jugu Francuske je najveća zbirka sorti na selom svetu (oko 2 500). Lista sorti koje su domaće (u Srbiji) jeste brojna ali dominira njih desetak. Sorte Kladovka bela i Župljanka imaju veći udeo jabučne kiseline u odnosu na vinsku i limunsku kiselinu. Ove sorte su dobijene ukrštanjem Prokupca i Burgundca crnog.

crno grozdje

Sorte obično delimo na tri grupe:

Zapadno evropske sorte – pinot sivi, crni i beli, rajnski rizling, sauvignon, merlot, cabernet …

Crnomorske i panonske sorte – kraljevina, ružica, plavac mali, frankovka, maraština, pošip, žilavka…

Istočne sorte – muškat hamburg, plemenka …

Medju italijanske sorte spada na primer bela graševina, poznata i kao italijanski rizling. Srednje je bujna, i ima dobar prinos. Kasno sazreva ali je oporna na niske temperature. Kvalitet može da se razlikuje u odnosu na uslove gajenja.

U makedonske sorte groždja ubrajamo izmedju ostalih i sorte: Vranec, Kratošija i bela vrsta Žilavka.

Crnomorski region ima viševekovnu tradiciju gajenja grožđa i pravljenja vina, pa su iz tog pojasa i najznačajnije ruske sorte: saperavi, rkaciteli, samšvenisi, kalećik karasi.

Sorte groždja koje se ne prskaju

Prvo ukrštanje kojim se dobijalo groždje otporno na bolesti uradili su u Francuskoj pa se neretko sve otporne sorte zovu – Francuz. Radi se o vrlo ukusnom stonom grožđu. Još jedna otporna sorta poznata je pod nazivom Izabela. Vrlo je otporna, stvara divan hlad i ima jako lep miris.

Preporučujemo