Home Cvećarstvo Paulovnija – brzorastuće drvo

Paulovnija – brzorastuće drvo

by admin

Paulovnija, latinski naziv (Paulownia tomentosa) je brzorastuće drvo iz familije Scrophulariaceae. Poznato je 9 produktivnih vrsta ovog vrednog drveta koje vodi poreklo iz jugoistočne Kine, gde su gaji stolećima.

Sve vrste paulovnije su jako atraktivne najviše usled njihovog izuzetno brzog rasta. Drvo je takodje visokog kvaliteta i cenjeno kao gradja. Često je njihovo gajenje u vrtovima jer je cvetanje paulovnije bujno i bogato a lišće veliko i dekorativno.

Sve vrste roda Paulovnia odikuje zavidna brzina rasta ali iskustva kažu da najbolje karakteristike poseduju Paulownia Elongata i Paulovnia ShanTong. Ove vrste za osam do devet godina mogu da dostignu i do 20 metar visine i 30 – 40 cm prečnika stabla. Drvo ima prelepu krošnju sa ukrasnim cvetovima pa je idealno za gajenje u baštama i parkovima.

Primera radi, od samo jednog takvog stabla može se dobiti  preko jednog kubnog metra drveta visokog kvaliteta, pa je jasno da je u pitanju visoka isplativost gajenja. Cena po kubiku može da dostigne 700 do 800 evra.

U Kini paulovnia se uzgaja na ukupnoj površini od čak 2,5 miliona hektara jer je potražnja drveta u toj državi jako visoka.

Paulovnija drvo

Prednosti uzgoja Paulovinije

Ovo drvo je jako otporno na sušu, nema velike zahteve u smislu sastava tla a temperature za uzgoj imaju široki raspon – od -20 do čak +40 stepeni. Upravo zato je Paulovnia vrlo tražena na svetskom tržištu a izrada raznih hibridnih vrsta omogućila je njen uspešan uzgoj u različitim klimatskim područjima.

Drvo je lako ali ujedno i vrlo čvrsto, što je idealna kombinacija za slučajeve gde je takav odnos potreban plus što drvo kao gradja podnosi sve vidove obrade.

Svetle je boje i lako se farba a primenjuje se u industriji nameštaja, za skele, furnir i ploče, i dobra je sirovina za papir ali i biološko gorivo jer mu je visoka energetska vrednost.

Pošto ima visok odnos jačine i težine drvo Paulovnija je nezamenjiva sirovina u brodogradnji, avio-industriji, autoindustriji, gde pokazuje svoje prednosti vodootpornosti, neuvijanja, nedeformisanja i teškog lomljenja. Takodje, drvo je samo po sebi lepo i dekorativno jer nema čvoriće, mrlje i nepravilnosti već je gotovo svilenkasto. Zbog toga se koristi i za izradu igračaka i ukrasa.

Paulovnija se brzo suši na vazduhu i zadržava malo vlage.

Drvo Paulovnija ima specifične akustične osobine pa je i vrlo cenjeno kod izradjivača muzičkih instrumenata.

Veliki broj hibrida poseduje moć odbrane od insekata na koje je otporan. Razmnožavanje paulovnije je semenom i reznicama ali nakon odrezanog stabla, kreće sa rastom sasvim novo stablo iz ogoljenog korena. Kod razmnožavanja semenom, nasledna biljka će retko zadržati osobine “roditelja”.

Pored svih navedenih pozitivnih osobina, Paulovnia je i drvo ekološke važnosti jer održava ravnotežu u zemljištu gde raste u obogaćuje ga mineralima.

Plantažni uzgoj (8 do 10 godina)

Sadnja se u ovom slučaju obavlja na razmak 4 puta 4 metra. Takva gustina sadnje za cilj daje stabla prečnika 35 do 40 centimetara u periodu od 8-10 godina.

Optimalno zemljište za ovo drvo je osunčano, gde se ne nakuplja voda i podzemni vodotokovi ne bi trebalo da budu bliži od metra i po površini tla. Ph treba da je izmedju 5 i 8 dok glinovito zemljište uzrokuje nešto manji prinos. Nadmorska visina za uzgoj ne bi trebalo da prelazi 700m.

Preporučuje se jesenje oranje, ali je dovoljno i samo rano prolećno duboko oranje kada treba nagnojiti tlo zbog još bržeg rasta drveta. Sledi usitnjavanje zemlje a pre toga i sistem za navodnjavanje “kap po kap”. Postavlja se i folija koja zadržava vlagu u toplotu zemljišta i sprečava napredovanje korova. Postavite redove folija na svaka 4 metra.

Vreme sadnje je u proleće i kreće vlaženjem tla ispod folije i bušenjem rupa u zemlji kroz foliju. U rupu se stavlja sadnicu a onda se zemlja oko nje nežno pritisne. Potrebno je da sadnice budu čvrste i zdrave bez oštećenja.

Paulovnija uzgoj

Održavanje: Nakon sadnje, u početku nema potrebe za većim intervencijama osim da se povede računa o korovu i da se mlada stabla zalivaju ako nema kiše duže od 5 dana. Zalivanje ide 1 do 2 puta nedeljno a kad je suša – 2 do 3 puta.

U prvoj godini, početkom aprila treba obaviti orezivanje. Proces se zapravo zove čepovanje. Stabla se režu na visini od 1cm iznad nivoa zemlje pa potom prekriti prerezani deo tankom slojem zemlje. Iz korena će se pojaviti nekoliko izdanaka a kada nporastu na 10 cm, zadržava se najjači dok se ostali odstranjuju. Zalivanje i odstranjivanje korova je takodje važno i u ovoj fazi. Onda kada se na stablu jave zameci grana, treba ih odstraniti kako bi stablo imalo visoku krošnju u da bi se sačuvala snaga za brzi rast staba.

Stablo će odrveniti u prvoj godini, pre otpadanja lišća.

U drugoj godini, na proleće, stablo kreće da lista. Odozdo tada treba otkinuti sve listove osim onih koji su smešteni u poslednjih pola metra na vrhu stabla.Tako se postiže visina stabla.

Narednih godina treba samo sačekati da stabla dostignu prečnik od 35-40 cm kada je spremno za seču a to je za 7 do 10 godina. Posle seče, iz ostalih korena, niču novi izdanci. U narednom krugu, uzgoj je lakši jer je koren jači pa i stabla brže rastu.

Plantažni uzgoj (4 – 5 godina)

Uslovi uzgoja su isti kao i u periodu od 8 do 10 godina. Razlika je u gustini sadnje ( razmak je 3,5 x 3,5 m, a cilj je da se u periodu od 4,5 godina dobiju stabla prečnika 25 cm.

Paulovnija kao drvo za ogrev

Za potrebe ogreva, stable se sade se na udaljenosti od 2 x 3 m. Za 3-4 godine dobija se drvo prečnika od oko 20 cm. Prinos po hektaru je oko 27 tona suve drvne mase.

Paulovnija i pčelarstvo

Cvet paulovnije je i medonosan. Prema nekim izvorima, 1 ha odrasle paulovnije može dati nešto malo iznad 1000 kg meda. Paulovnija cveta pre bagrema pa se na taj način produžava sezona paše pčela.

Preporučujemo