Home Povrtarstvo Saveti za uzgoj bundeva

Saveti za uzgoj bundeva

by admin

Bundeva je jednogodišnja biljka, povijuša. Veoma je cenjena za pripremu pekmeza, džemova i sličnih poslastica. Veoma je zdrava namirnica i treba je više koristiti u ishrani, kako radi nutritivne vrednosti, tako i jer ima dosta lekovitih svojstava.

Na našim prostorima rastu sledeće vrste bundeve: obična i uljna bundeva (upotrebljavamo je za grickanje i ulje), bundeva za pečenje, tzv. turkinja (stambolka, mesirača), hokaido bundeva i povrtna tikvica (vrlo zastupljena u našem jelovniku).

Agroekološki uslovi za gajenje bundeve

Bundeve su osetljive na niske temperature i na mraz. Optimalna temperatura za nicanje je od 22 – 24 °C i tada niknu za 3 – 4 dana. Na temperaturi od 12 °C zaustavlja se rast. Za vreme  letnih suša treba obavezno navodnjavati. Bundevama odgovaraju rahla, humusna, peščano-ilovasta zemljišta. Slabo uspevaju na izrazito vlažnim zemljištima. Optimalna reakcija zemljišta je neutralna do blago bazična (pH 6,5 do 7,5). Ima velike zahteve u pogledu toplote, vlage, svetlosti i hranjivih materija . Odgovaraju joj ravničarski i topli krajevi i zemljište đubreno stajnjakom (poboljšava rastresitost i propustljivost zemljišta).

gajenje bundeve

Agrotehničke mere za uzgoj bundeva

Razmnožavanje

Razmnožava se semenom. Semenke se mogu sejati u tresetne kocke (po jedna semenka u svakoj kocki) u aprilu, a u maju se presađuju u kućice. Tada već  prođe opasnost od mraza. Kada se seju direktno na otvorenom (u maju na kontinentu, a u aprilu u Primorju), onda se u kućicu stavljaju na dubinu od 3 do 5 cm 2 – 3 semenke. Zatim se dobro zaliju pa se prekriju folijom ili staklom (lijehe). Nakon nicanja semena, zaklon se skloni i biljka nastavlja rasti.

Plodored

Ne sme se saditi (sejati) nakon biljaka iz porodice tikava. Ne smeju se uzgajati na istoj površini 4 godine. Dobro se slaže sa kukuruzom šećercem pa se on često sadi na rubu gredice.

Sorte bundeve

Zimska tikva, Muškatna tikva, Tikva golica, Buča smokvolisna, Stočna tikva i dr.

Đubrenje

Đubri se sa 25 – 40 t/ha stajskog đubriva koja treba još dopuniti prema planiranom prinosu sa okvirno 500 kg/ ha NPK 7:20:30. Osim startnog đubrenja potrebne su  dve prihrane, prva sa 50 kg azota pre zatvaranja redova, a druga  folijarno sa ureom ili nekim kombiniranim folijarnim đubrivom.

Nega zasada bundeve

Potrebno je obaviti dobru i blagovremenu predsetvenu obradu zemljišta. Tokom vegetacije, međuredno se plitko obrađuje uz unos mineralnog đubriva. Protiv korova je najbolja proizvodnja bundeve na malču od crne polietilenske folije.

Setva (sadnja) bundeve

Bundeve se mogu proizvoditi  direktnom setvom ili iz rasada. Rasad se uzgaja u zaštićenom prostoru. Vreme setve određuje vreme presađivanja u vreme kada prođu mrazevi, a zemljište se dovoljno ugreje. Sadi se na međuredni razmak oko 150 cm i 60 – 80 cm u redu, zavisno od bujnosti vrste. Mašinska setva semenki bundeve olakšava kasnije negu useva (okopavanje, prihranu). U jesen je preporučljivo zaorati 300 – 400 t/ha stajnjaka i mineralnog đubriva NPK 7:20:30 u količini od 500 kg/ha.

Vreme setve

Sjetvu je nužno obaviti od 20. aprila do 10. maja na dubinu 3-4 cm. Tada je prošla opasnost od mrazeva, a zemljište ima temperaturu 12 stepeni C, potrebnu za klijanje i nicanje. Sklop setve treba obezbediti oko 18 000 zasejanih biljaka po hektaru, a nakon nicanja može se  prororediti na konačan sklop od 12 000 – 5 000 biljaka po hektaru. Vegetacija će trajati od 130 do 150 dana.

Zaštita bundeva od bolesti i štetočina

Bundeva je  pogodna u ekološkom uzgoju, jer odlično reaguje  na organska đubriva, a poseduje i znatnu otpornost na bolesti i štetočine. Ipak, u slučaju pojave ili simptoma, može se primeniti sledeće: protiv korova herbicid Leopard 5 EC nakon nicanja korova, protiv pepelnice fungicid Nimrod 25 EC preventivno ili početkom prvih simptoma, protiv zemljišnih štetočina Pyrinex 48 EC pre ili uz setvu.

uzgoj bundeva

Berba i skladištenje bundeve

Sazreva krajem septembra, kada listovi požute. Tada plodovi imaju narančasto-žutu boju. Beru se kada dostignu oko 2/3 svoje veličine, a to je 0,7 – 1,5 kg. Treba brati barem jednom sedmično. Prinosi mogu biti i do 50 t/ha. Jedna biljka uz redovnu berbu može dati 20 – 30 plodova. Bere se nožem ili makazama, sa oko 2 cm vreže. Pri uzgoju na otvorenom direktnom setvom tikvice se beru od početka jula u kontinentalnom području, a u mediteranskom berba počinje oko 15 dana ranije. Berba može trajati i do 2 meseca.

Najbolje se čuva na hladnom i tamnom mestu, najbolje na temperaturi  između 10 i 16 °C.

Isplativost proizvodnje bundeve

Računica je da na svaki 1 uloženi euro ima profita 1,14 eura. U otkupu, 1 kg osušenog semena plaćaju 3 eura, a prinos sa 1 hektara je 400-700 kg  suhih semenki. Isplativost proizvodnje bundeve u odnosu na ratarske kulture je 10:1.

Preporučujemo