Home Povrtarstvo Uzgoj ljutih feferona (ljute paprike)

Uzgoj ljutih feferona (ljute paprike)

by admin

Uzgoj ljuth feferona odnosno ljute paprike, traži malo više vremena i obezbedjivanje više uslova u odnosu na recimo gajenje zelene salate ili paradajza, kada je reč o uzgoju iz semena.

Osnovne činjenice koje morate imatu na umu ako Vam je u planu proizvodnja ljutih papričica:

Klijavost semena je od 70% do 80% u idealnim uslovima gajenja,

Proces klijanja semena traje od 5 pa sve do 30 dana, zavisno od vrste papričice,

Seme iste vrste ne mora da klija istovremeno,

Za optimalan uzgoj neophodno je obezbediti temperaturu između 25 i 30 stepeni,

Noćne temperature ne smeju biti niže od 10 stepeni.

ljuta paprika

Sejanje

Pošto papričice potiču iz toplijih krajeva, pored relativno dugog vremena klijanja, onetraže i duge periode toplog vremena što je od ključne važnosti za pun rod i isplativost posla.

U našim krajevima, najbolje vreme za sejanje ljutih feferona je februar. Poznato je pravilo da što je papričica ljuća, ona će duže klijati i rasti. Ako ste početnik u poslu uzgoja papričica, preporuka je da počnete sa sortama koje fino mogu da uspevaju i u našim klimatskim uslovima: Jalapeno, Hot Portugal, Aji i Jamaican Hot.

Pošto seme papričica ima tvrdu opnu, preporuka je da ga pre sejanja umačete u vodu ili čaj od kamilice na par sati ili tokom cele noći. Čaj od kamilice je svojevrsno prirodno dezinfekciono sredstvo i delovaće na eventualno prisustvo gljivica u semenu, koje mogu imati negativan učinak na klijanje.

Ako želite da posejete veću količinu semena, preporuka je da to činite u kontejnerima od stiropora u koje staje po oko 100 semena papričica a kasnije ih treba presaditi u veće posude ili zemlju.

Za manje količine semena dobro će poslužiti bilo kakve teglice, šolje, plastične čaše… U svakom slučaju, posudice moraju imati rupice zbog drenaže i oticanja viška vode.

Sadnja

U slučaju da u jednu posudu sejete više semenki, nemojte ih stavljati preblizu, jer će kasnije presadjivanje biti teže, korenčići se mogu zapetljati, a same biljke će rasti sporije.

Koristite sterilni supstrat koji možete nabaviti u cvećarama kako biste seme zaštitili od korova i bolesti .

Dakle, seme koje ste namočili u vodu ili čaj, treba prekriti sa nekoliko milimetara zemlje, ne više od 5 milimetara jer semenka neće imati dovoljno energije da se probije kroz deblji sloj zemlje.

Tegle ili kontejnere držite na toplom mestu sa konstantnom temperaturom od 25 do 30 stepeni. Pikiranje rasada počinje 20-25 dana nakon setve, i to kada se na biljkama razviju dva stalna listića.

Posle pikiranja, mlade biljke je poželjno zaseniti kako bi se sprečilo neželjeno isparavanje vode iz biljaka.

Zalivanje: Nakon setve, pričekajte da se gornji tanak sloj zemlje osuši pre narednog zalivanja da se ne bi stvorile štetne alge ili gljivice.

Posude sa semenom možete umotati u plastičnu foliju kako biste održavali vlažnost i temperaturu na optimalom nivou.

Pošto klijanje traje od 5 do 30 dana, vrlo je moguće da za 5 dana niknue tek par biljčica, a ostatak postepeno do isteka mesec dana.

Svetlost nije toliko važna stavka sve dok biljka ne počne da klija, kada je potrebno osigurati stalni izvor svetlosti.

Pri kraju aprila, jednu do dve sadnice feferona posadite u saksiju. Kada su noći hladne, treba ih skloniti u zatvoren prostor. Na kraju meseca maja, pojaviće se beli cvetovi pa očekujte prve plodove od kraja juna koji će rasti sve do prvih mrazeva.

Kad nastupe hladnoće, biljke držite na zatvorenom gde će održavati svoju svežinu tokom zime.

Prihrana i djubrenje

Pošto paprika troši dosta kiseonika, kalijuma i fosfora, potrebno je jače djubrenje zemlje i pre sadnje. Osnovno djubrenje je stajskim djubrivom pri obradi zemlje u jesen/zimu i to u količini od 40-50 tona po hektaru. Priprema tla za sadnju papričice, podrazumeva i dopunsko djubrenje ( NPK 15:15:15) u količini od 150 do 200 kg/ha.

Da bi prinos bio viši, papričicama je potrebna i intenzivna prihrana kristalon gnojivom. Za oko 50 tona ploda potrebno je 250-300 kg/ha Azota, zatim 100- 150 kg/ha fosfora, 200-300 kg/ha kalijuma i 110-160 kg/ha kalcijuma, koji jejako važan kako plodovi ne bi dobili tamne pege, što značajno smanjuje prinos.

Papričice se mogu i folijarno prihranjivati (preko lista), ali to poskupljuje proizvodnju. Pri folijarnoj prihrani, potreban je oprez kako list i cvet ne bi bili spaljeni.

Prva prihrana je10 dana posle presađivanja, drugi put pre formiranja prvih plodova i treći put mesec dana nakon drugog prihranjivanja.

ljute feferone

Berba

U početku, plodovi se beru na 5-6 dana, a za vreme glavne berbe na svaka 2 do 3 dana. Obrane feferone je najbolje što pre sortirati i izbaciti na tržište.

Pošto je paprika uopšte roba koja se lako kvari, neće podneti duže skladištenje u regularnim skladištima. Kod čuvanja u hladnjačama, u zaštitnoj ambalaži, može zadržati svežinu na oko mesec dana pod temperaturom od 2 do 4 stepena.

Prinos

Ljuta crvena feferona sa visećim plodovima, umerene ljutine je rana sorta i osigurava prinos od 10 do 15 tona po hektaru.

Ljuta žuta feferona sa štrčećim plodovima, koja je rana sorta, ima prosečan prinos od 15 do 18 tona po hektaru.

Preporučujemo