Home ŽivinarstvoTov pilića Kompletan vodič o ishrani pilića za tov

Kompletan vodič o ishrani pilića za tov

by admin

Da bi pilići brzo rasli i dobro iskorišćavali hranu, moraju se hraniti smešama koje sadrže sve potrebne sastojke (energija, belaičevine, aminokiseline, masne kiseline, vitamine, mineralne materije, mikroelemente i dr.). Nauka o ishrani domaćih životinja normira pri sastavljanju najpovoljnijih smeša za brojlere preko 40 različitih sastojaka. Zato se najbolje i najpotpunije smeše za tov pilića, sa svim potrebnim sastojcima u potrebnim količinama i u najpovoljnijem odnosu, proizvode u fabrikama stočne hrane, koje raspolažu savremenom automatizovanom i kompjuteri zovanom tehnološkom opremom za ovu proizvodnju.

Fabricke smeše – Za ishranu brojlera prve dve nedelje koristi se starter (450 – 500 g/pile) a u 3. i 4. nedelji grover (smeša za porast; 900 – 1250 g/pile) , u 5. i 6. nedelji finišer

I (1800 – 2000 g/pile) , posle 6. nedelje, za produženi tov, finišer

II (količina po piletu zavisi od trajanja tova). U skorije vreme preporučuje se prvih dana i predstarter (80 – 100 g/pile) koji, kako se navodi, treba da poboljša varenje žumanca u jednodnevnom piletu i razvoj organa za varenje, kao i da obezbedi bolje zdravlje i bolju ujednačenost brojlera. Svaka selekcijska organizacija za brojlerski hibrid koji proizvodi, u uputstvu za tov pilića daje i odgovarajuće normative ishrane (vrste, sastav i količine smeša . Ne sumnjivo je najprikladnije da se tovljač pridržava ovih uputstava i da od fabrike stočne hrane nabavlja smešu koja je sa njima u skladu. Najpovoljniji oblik hrane kod predstartera i startera su mrvice (usitnjene pelete) , a kod ostalih vrsta (grover i finišer) pelete, prečnika 3, 2 mm. Brašnasta smeša, iako je jeftinija, daje lošije proizvodne rezultate zbog većeg rastura, separacije pojedinih frakcija, različite granulacije i manje potrošnje (pilići su zrnojedi).

Fabričke predsmeše i sopstvena hraniva – Iako kompletne fabričke smeše obezbeđuju najbolju i najpravilniju ishranu pilića u tovu, one često imaju i značajan nedostatak skupe su. Tovljač, da bi troškove hrane sveo na manju meru (a to su i najveći troškovi u proizvodnji brojlera iznose 50 do 70% od ukupnih troškova) , nabavlja tzv. Superkoncentrat i meša ga s hranivima koja sam proizvodi ili ih u okolini nabavlja po nižoj ceni. Uputstva za pravilnu upotrebu superkoncentrata tovljač dobija od fabrike stočne hrane koja ga proizvodi.

U zapadnim živinarski razvijenim zemljama sve više se šire pokretne mešaonice stočne hrane, koje sa potrebnim superkoncentratom, idu od gazdinstva do gazdinstva i sa hranivima na gazdinstvu proizvode odgovarajuće smeše za ishranu živine (a i drugih vrsta stoke).

Sopstvene smeše – Ponekad tovljač ima loša iskustva sa fabričkim smešama, pa se opredeljuje da sam napravi smešu hrane za tov svojih pilića. Drži se one narodne: „U se i u svoje kljuse” ili „Tuđa ruka svrab ne češe”. Hranu meša ručno, „lopatanjem, ” (prebacivanje smeše hraniva 3 do 5 puta sa gomile na gomilu) , nekom mešalicom domaće izrade (metalno ili kartonsko bure u kojem se hraniva mešaju okreanjem ili tumbanjem) , odnosno mešalicom za beton ili pravom mešalicom za stočnu hranu (najpodesnija je tzv. Protiv – strujna horizontalna mešalica). Sastav najekonomičnije smeše izračunava nutricionista računarom na osnovu podataka o raspoloživim hranivima, njihovom sastavu i cenama, ali to ima svoju cenu i opravdano je samo u slučaju velikih turnusa brojlera, tj. Velikih količina hrane. Zato tovljač najčešće koristi „najbolje”, „sigurne” i „proverene” formule, koje je dobio od poznanika ili sa kojima ima dobra iskustva. Uz isticanje i naglašavanje da takve formule ne postoje, jer se elementi za sastavljanje optimalnih smeša menjaju svakodnevno, ovde se, ipak, i više za orijentaciju, iznose neki primeri receptura smeša za tovne piliće. Treba napomenuti da se u zapadnim zemljama sve više izbegava korišćenje proteinskih hraniva animalnog porekla (riblje i mesno – koštano brašno) , kako bi se smanjili rizici od pojave salmoneloza i nekih drugih bolesti. Umesto njih, koriste se proteini soje, suncokreta, stočni kvasac i sintetske aminokiseline.

Hraniva sa Gazdinstva – Tovljači manjih jata brojlera često pokušavaju da piliće tove svojim zrnevljem (žitarica, mahunarki) , kuvanim krompirom, zelenom, sočnom i korenastom hranom, otpacima sa gazdinstva i iz kuhinje i sl. Ukoliko je takva ishrana po sastavu hranljivih sastojaka u skladu sa navedenim smešama, rezultati su zadovoljavajući, a ako to nije, pilići sporije rastu, više uginjavaju i ponekad se kljucaju i padaju s nogu. Važno je da u kuhinjskim otpacima nema mnogo soli i da se svi otpaci mesa koji se daju pilićima prethodno kuvaju najmanje jedan sat. Može se u posebnim hranilicama davati prekrupa zrnevlja, uljane sačme i stočni grašak, mineralna hraniva, mesni otpaci i zelena i sočna hraniva, pa da ih pilići prema svojim potrebama biraju i traže.

Ishrana pilića u organskoj proizvodnji – Kako je već pomenuto, tovljač koji želi da tovi piliće u tovu organske proizvodnje, mora se učlaniti u ovlašćenu organizaciju od koje dobija sva potrebna uputstva. .

Voda – Za napajanje pilića mora se obezbediti čista (hemijski i bakteriološki ispravna) voda za piće. Pilići troše približno dvostruko više vode nego hrane, mada u žarkim danima potrošnja vode može biti i znatno veća.

Preporučujemo