Home Voćarstvo Najpoznatije sorte badema

Najpoznatije sorte badema

by admin

Badem, latinski naziv ( Prunus amygdalus ) je cenjeno, veoma kalorično i hranjivo voće. Plodovi badema su bogati kvalitetnim masnoćama, belančevinama, ugljenim hidratima, mineralima i vitaminima. Pored toga što se koristi u ishrani pa i kao dodata terapija u lečenju nekih srčanih bolesti, u zavisnosti od sorte badema, značajan je kao sirovina i u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Potrošnja badema je na svetskom nivou u stalnom porastu a u 6 veku pre nove ere, za njegovo širenje po celom starom kontinentu bili su zaslužni stari Grci.

Danas se badem najviše uzgaja u Italiji, Španiji, Grčkoj, Maroku, i Kaliforniji dok je u ostalim podnebljima gajenje ovog voća ograničeno, posebno u područjima sa hladnijom klimom i u suptropskom području. Polovina badema sa svetskog tržišta proizvodi se u oblasti Mediterana.

sorte badema

Osnovne podele badema na sorte

Poznajemo slatke i gorke sorte badema. Gorki bademi ne služa za ishranu, ali se kultivisani primenjuju za dobijanje bademovog ulja. U svetu je u tom smislu najzastupljenija sorta koja je dobijena ukrštanjem badema i breskve.

Najpoznatije sorte badema, čije karakteristike zavise od tipa zemljišta, uslova uzgoja i klime su : Supernova, Ferragnes (Feranjez) Genko i Tuono. Sorte koje služe za oprašivanje su : Jaltinski, Ferraduel i Texas.

Kasne i rane sorte ne treba zajedno gajiti

Badem je stranooplodan, pa je kod pravljenja zasada najbolje posaditi 2 do 3 sorte približnog vremena cvetanja. Ova toploljubiva voćka dobro podnosi sušu, osetljiva je na kasnoprolećne mrazeve, iako može da izdrži zimske mrazeve i temperatutu manju od -30 C.

Neke sorte koje pozno cvetanja mogu se uspešno gajiti i u kontinentalnim oblastima gde nema kasnih prolećnih mrazeva.

Aromatični badem

Plod aromatičnog badema je srednje krupnoće, mase od oko 2.6 grama. Ima tanku i meku ljusku koja je hrapava i svetlo smedja. Jezgra su mu svetlo žuta, vrlo ukusna. Drvo aromatičnog badema je bujno, loptaste krune i otporno je na suše al ii mrazeve. Cveta srednje pozno do pozno i dobro i redovno radja. Ima visok postotak duplih jezgara.

Tuono badem

Ova sorta se odlikuje krupnim plodovima, mase oko 4.5g. Okruglast je i ima meku i tanku. ljusku. Jezgro je ukusno, randman oko 40%. Duplih jezgara skoro da nema ili ima vrlo malo. Drvo Tuono badema je srednje gusto i vrlo dobro radja. Cveta pozno a zri početkom septembra. Jezgro se može koristiti i za ishranu i druge industrije. Tuono badem je samooplodna sorta.

Markovo badem

Badem Markovo je sorta bugarske selekcije. Ima plod srednje krupnoće, sa masom od oko 2.8 grama. Ljuska mu je tanka i meka, čvrsta a plod jako ukusan i odlinog kvaliteta. Randman – 50%. Drvo je srednje bujnosti i otporno na susu i na mraz. Cvet mu je vrlo dekorativan, crveno beličastih nijansi a cveta srednje kasno. Radja početkom septembra visokim prinosima. Oprašivači su mu Nonparel i Desertni.

Carski pozni badem

Ovo je hrvatska sorta, razvijena na Korčuli. Spada u relativno nove sorte koju odlikuje krupan plod mase oko 4.5g. Ovalan je, ljuska mu je meka i relativno tanka, a ukusno jezgro karakteriše duboka brazda. Randman: 50%. Duplih jezgara je oko 4 odsto. Drvo se odlikuje srednjom bujnosti, i dobro i redovno radja. Ovo je poznocvetajuća sorta koja rano zri.

Texas badem

Texas badem, spade u stare sorte, cveta kasno i može se uzgajati i u našim kontinentalnim uslovima. Plod je krupan, 4,3g, duguljastog oblika. Ima mekanu ljusku i vrlo kvalitetno jezgro. Berba je krajem avgusta. Ovo je kalifornijska sorta, bujnog stable i umerenih prinosa. Oprašivači su mu Markona i Nonparej. Dvostrukih jezgar je oko 35%.

Feranjez badem

Feranjez (Ferragnez) je francuska sorta koja cveta srednje kasno.Odlikuje se bujnošću a oprašivači su mu Teksas i Tuono. Prosečna masa jezgra je 1,68 grama, a randman : 39%. Nema dvostrukih jezgara.

Markona – Markoni badem

Ovo je sorta koju odlikuje sitan plod. Sadnice badema Markoni rađaju i u našim krajevima ali ne podnose niske temperature. Plod je elipsasta, pljosnata ili okrugla koštunica i ima jednu semenku. Kad sazri, srednja ljuska se odvaja od unutrašnje, u kojoj se nalazi seme, vrlo bogato uljima.

Preporučujemo