Home Voćarstvo Najbolje sorte šljiva

Najbolje sorte šljiva

by admin

U podizanju nasada šljiva, izbor sorte je od odlučujuće važnosti. Poznato je više od 2 500 sorti šljive na svetu. Prema nameni koju imaju plodovi, sorte šljive delimo na tri grupe: stone sorte, sorte šljive za više namena i sorte šljive za rakiju.

Stenlej šljiva

Stanley spade u nove sorte šjive. Uzgojena je u SAD-u. Tipična je stona sorta s niskim sadržajem Brix-a ali spada u najbolje vodeće kvalitetne sorte. Ima krupne plodove prosečne težine 35 do 41 grama. Šljive su eliptičnog oblika i tamnoplave boje sa izraženim šavom.

Meso ploda je žućkastozeleno, čvrsto, sočno i slatko sa krupnom košticom, što je bagi nedostatak. U prvim godinama posle sadnje bujno raste, brzo dostiže punu rodnost dok cveta srednje kasno. Iako je samooplodna, preporučuje se da ima oprašivača. Sazreva od 25 avgusta do 1. septembra. Iako je sorta osetljiva na prolećne mrazeve, dobro podnosi niske temperature. Često joj se javljaju plodovi blizanci.

sorte sljiva

Čačanska lepotica

Ova sorta spada u rane domaće zaštićene sorte. Razvijena je na Institutu za voćarstvo – Čačak ukrštanjem sorti Vangenhajmova i Bistrica 1961. godine. Ima srednje bujno stablo piramidalne krošnje. Cveta srednje rano, i samooplodna je sorta.

Rano počinje da radja, redovno i obilno, već posle druge, treće godine po sadnji. Relativno je osetljiva na plamenjaču i rđu ali je otporna na moniliju i šarku.

Čačanska lepotiva ima sitan do srednje krupan plod težine 30 do 40 grama i jasno izražen šav sa kratkom peteljkom. Kožica je tanka, tamnoplava a meso je zelenkastožuto, sočno, čvrsto, slatkokiselo sa srednjekrupnom košticom koja se odlično se odvaja od mesa. Sazreva krajem jula i početkom avgusta. Plodovi su pogodni za transport.

Čačanska rodna

Sorta je nastala u Srbiji ukrštanjem sorti Stanley i Bistrica. Domaća zaštićena šljiva, ima srednje bujno stablo piramidalne krošnje. Vrlo je rodna i obavezna je jaka rezidba. Cveta srednje rano, i samooplodna je sorta. Ima jajast sitan do srednje krupan plod prosečne težine 26 grama sa

vrstom plavom kožicom. Ova šljiva je osetljiva na plamenjaču i rđu a otporna je na prolećne mrazeve. Sazreva krajem avgusta i početkom septembra. Dobro podnosi uslove transporta.

Prezident

President je sorta poreklom iz Engleske. Spada u relativno kasne sorte i sazreva u prvoj dekadi septembra. Stranooplodna je sorta i ne podnosi toplije krajeve za uzgoj, dok joj prijaju brdsko planinska područja. Otporna je na niske temperatire. Ima stablo koje je srednje bujno. Obilno i reovno radja krupne, elipsaste plodove težine do čak 70 grama sa slatkokiselim mesom zelenožute boje. Koristi se za upotrebu u svežem stanju. Odlična za sušenje.

Požegača

Najverovatnije potiče iz Azije odakle je u Evropu stigla najpre u Grčku. Kod nas se naziva još i Madžarka. Spada u vodeće sorte. Sazreva u prvoj polovini septembra a na većim nadmorskim visinama do kraja meseca septembra. Stablo je srednje bujno, osetljivo na mrazeve, a koren plitak. Kruna joj je piramidalna, a grane vitke i duge. Spada u kasno cvetajuće, samooplodne sorte eksplozivnog cvetanja. Požegača je osetljiva na plamenjaču, rdju, šarku štitastu vaš. Počinje da radja u petoj godini po sadjenju a pun rod nastupa u osmoj godini. Redovno i bogato radja jajastim, modrim, sitnim plodovima, sitne koštice i težine oko 17 grama. Meso joj je zlatnožuto i čvrsto, jako ukusno jer sadrži 11 do 12 % šećera. Odlična za rakiju ali i za pekmez i druge industrijske proizvode od voća.

Šumadinka

Spada u najstarije domaće rakijske sorte šljiva. Vrlo je zastupljena u Srbiji. Sazreva tokom prve polovine avgusta. Plod ove šljive ranke je sitan (težine oko 17g), plavocrvene boje i vrlo ukusan pa se koristi i kao svež. Ovo je jedna od najboljih i najrodnjih sorti rakijskih šljiva.

sorte sljiva 2

Italijanka

Kako samo ime kaže, spada u italijanske sorte šljive. Nastala je severnoj italiji. Sazreva od kraja avgusta do sredine septembra. Ima slabo do srednje bujnu kišobranastu krunu. Srednje pozno cveta. Delimično je samoplodna, relativno je otporna na rdju i plamenjaču a osetljiva na moniliju. Prijaju joj vlažnija plodna zemljišta i topliji položaji. Počinje da radja 4 do 5 godina po sadnji. Daje plod koji je srednje krupan do krupan (težine oko 30 g ), jajast i tamnoplav. Meso ploda je svetložuto,čvrsto, vrlo kvalitetno i koristi se u svežem stanju, za sušenje, rakiju, kompote…

Šljiva Timočanka

Timočanka je relativno nova sorta šljive i razvijena je na Institutu za voćarstvo u Čačku. Sazreva sredinom avgusta a dobijena je ukrštanjem sorti Stenlej i Kalifornijska plava. Potražnja za ovom sortom je poslednjih godina u porastu.

Felicija

Ovo je nova sorta izuzetno kvalitetne stone šljive. Daje ukusan plavoljubičasti plod težine 50 do 70 grama žutog mesa koje je bogato šećerom. Sazreva krajem avgusta i dobre je rodnosti. Ima bujno stablo koje podnosi sušne periode. Preporučuje se njena zaštita od grinja nakon cvetanja.

Preporučujemo